htio bih vam prenjeti svoja iskustva u vezi međusobnog utjecaja biljaka.
Kad promotrimo samonikle livade, grmlje, samonikle šume vidimo raznolikost.
Mnoštvo različitih biljaka, grmova, drveća na jednom mjestu.
Međusobno se ne guraju, svade i kradu si hranu, oni sužive i pomažu si međusobno.
Kako oni izlučuju kiseline kroz korijen, list, plod, tako se međusobno podupiru.
Monokultura u praksi konvencionalne poljoprivrede, a vidimo i današnje intenzivne ekolopške poljoprivrede uništava različitost, tako da se biljke međusobno guše i slabe, naravno, ako se ne poštuje plodored ( jedan od mogućih plodoreda ( korijen, list , cvijet, plod/ sjeme)
Ako sijete luk, i nakon njih ponovo luk oni se ne podržavaju, što se ne događa u Prirodi, jer ona ovisi o zakonima Različitosti.
Ako sijete nakon luka salate onda su kiseline iz luka pomažuće lisnatom povrću. Ta čudesnost se odražava na svim nivoima postojanja.
Navodim neke primjere Alelopatije:
Grah- mrkva,
karfiol, cikla, krastavci, kupus, jagode, rajčice; sijati u redu poriluk, celer
i čubar
Mrkva-2 dijela
poriluka 3 dijale mrkve, u red mrkve- crni korijen i luk vlasac, luk, salata,
crveni radić, blitva, rotkvica, rajčica, kadulja
Krumpir- hren,
lan, grah, šečerac, kupus, grašak, bob, mrtva kopriva, esparzeta, dragoljub,
suncokret, neven, kadifice, luk, kim
Jel ovo na 4. slici mrkva i luk?
ReplyDeletePredivan vrt i plastenik!
ReplyDelete